Broj konja i pravih konjara u Srbiji se sveo na minimum. A i među onima koji su u ''tom biznisu'' poprilično je novih vlasnika i odgajivača koji ne razmišljaju koliko je to delikatan posao, kome se čovek mora ozbiljno posvetiti, naročito kad je u pitanju stvaranje uspešnog trkačkog grla. Generalno govoreći, odgoj je zapušten, sa izuzetkom retkih pojedinaca i poneke ergele.
Na prvom mestu je odabir pastuva i kobila. Pojedinačni kvalitet je itekako važan, kao i adekvatno ukrštanje. Ono poboljšava genetiku, u smislu ispravljanja nedostataka jednog od roditelja, ukoliko ih ima. Stroga selekcija dovodi do toga da konji dobijaju na većoj brzini, izdržljivosti ili boljem eksterijeru.
Veliko iskustvo i stalno usavršavanje čine Aleksandra Gavrilovića, doktora veterinarske medicine, idealnim sagovornikom za ovu temu. On svoje znanje i iskustvo koristi kako bi unapredio odgoj na dvema ergelama. U pitanju su ergele “Surčin” i “Bečej”.
POČETAK
- Sa odgojem budućeg trkača počinje se još dok je on u stomaku – kaže Gavrilović. - Adekvatna ishrana majke u vreme graviditeta je itekako važna. Već tu počinje cela priča o odgoju, ne samo galopera, već svih konja. Kobila ne sme da bude predebela. Mora da se kreće i da ima dovoljno kalcijuma, fosfora i proteina, naročito poslednja tri meseca graviditeta. Po ždrebljenju, već od prvog dana počinje se sa navikavanjem ždrebeta na čoveka. To podrazumeva maženje svih delova njegovog tela, kako bi prihvatilo čoveka.
Prvih sedam dana života ždrebeta su od velike važnosti. U prvih 24 časa ždrebe mora da dobije serum protiv tetanusa, AD3E vitamin, oligovit i vitoligam. Pupak treba natapati jodom više puta dnevno, i to nekoliko dana.
- Potrebno je obratiti pažnju i na to da li ždrebe izbacuje feces i da li mokri – upozorava Gavrilović. – Kod muške ždrebadi su zatvori češći nego kod ženske; od blagog zatvora do nekih mnogo težih slučajeva. Preventivno se ždrebetu daje u usta dvadeset kubika parafinskog ulja, ali tek pošto je posisalo prvo mleko majke, kolostrum. Onda je potrebno ubaciti istu količinu parafina i u rektum. Prstima se izbaci sadržaj koji se stvarao u toku razvoja ždrebeta u kobili. Kod muške ždrebadi može da se dogodi i da ne mogu da mokre. Tada je potrebno pregledati penis, jer je čest slučaj da se omotač, prepucijum, slepi oko tela penisa. Nemokrenje se može tolerisati u prvih 24 časa, ali ako se to nastavi, potrebno je pozvati veterinara koji će rešiti problem, kako ne bi došlo do pucanja bešike i uginuća. Sedmog dana po rođenju treba potkožno ponoviti tretman sa oligovitom i vitoligama.
KONTROLA
Posle nedelju dana starosti, potrebno je prekontrolisati stavove nogu ždrebeta. Ovo je veoma važan deo odgoja, gde je potrebno napraviti procenu da li je ždrebe sposobno da ide u padok i da prati majku.
- Postoje razne varijacije pogrešnih stavova nogu – objašnjava Gavrilović. - Ako je sposobno, ždrebe ide u padok. U suprotnom, potrebno je sa potkivačem, koji je dobro upućen u rad sa ždrebadima, srediti kopita. Kod poremećaja, prvo obrezivanje kopita može uslediti već nakon petnaestak dana starosti. Pošto su kosti mlade i mekane, efekat obrezivanja na položaj nogu je veoma velik. U ovakvim slučajevima, praktikuje se da se ždrebe šeta po betonu od pet do petnaest minuta, u zavisnosti od poremećaja.
PADOCI
Po „nameštanju“ nogu, ždrebe može da izađe u padok sa majkom, koji ne sme biti prevelik. Posle dugo vremena provedenog u boksu, kobila je željna prostora. Preventivno joj je potrebno dati neko blago umirujuće sredstvo, ili je prvo samu pustiti da se istrči, pa tek onda pustiti i ždrebe sa njom.
- Kod starijih kobila preterano uzbuđivanje može da bude i opasno, jer može da pukne arterija u materici – upozorava Aleksandar Gavrilović. – Kada su mlade kobile u pitanju, nisu retki slučajevi da se majka zaigra i da nehotice udari svoje ždrebe pa i da ga ubogalji ili ubije. Kada se kobila i ždrebe naviknu na spoljašnjost, mogu se prebaciti u veći padok sa ostalim kobilama sa ždrebićima. Mora se voditi računa da u početku ne provode ceo dan napolju. U prvoj nedelji se počinje sa dva sata, pa se dužina boravka povećava. Potrebno je pratiti svako ždrebe kako se ponaša, da li se umara, ima li nekih problema u kretanju. Ako je ždrebe sasvim korektno, već nakon mesec dana je spremno da provodi čitav dan sa majkom u šetnji.
Pošto su na početku svog života ždrebad izuzetno osetljiva, treba da su što manje izložena ekstremnim temperaturama i direktnom suncu. Ni oštre zime i sneg im nisu baš po volji.
- Ukoliko su visoke temperature, ždrebad moraju da imaju hlad – ističe Gavrilović. - Ako je baš pretoplo, i bez hlada, onda je bolje puštati ih noću, a danju držati u štali, jer su ždrebad osetiljva i mogu čak i uginuti zbog toplotnog udara. Padoci koji se koriste za kobile sa potomcima treba da služe isključivo za njih. Ovo je itekako bitno, jer u izmetu starijih konja postoje bakterije na koje ždrebad nisu otporna i mogu vrlo lako uginuti. Nemaju adekvatan imuni odgovor, kao stariji konji koji na ove bakterije ne reaguju. Ukoliko je moguće potrebno je obezbediti padok sa što više trave, a što manje prašine.
IMUNIZACIJA
Ono što je najbolja i najsigurnija zaštita potomka je prvo mleko majke, koje ždrebe mora da posisa u prvih 24 časa, jer nakon 48 časova njegova creva neće moći da resorbuju anti-tela koja se nalaze u kolostrumu. Poželjno je da postoji na ergeli „banka“ kolostruma, ukoliko kobila nema dovoljno svog prvog mleka. Nakon te prirodne imunizacije, ždrebe ima zaštitu prva tri meseca od influence, tetanusa (od majke ili injekcijom) i herpesa. Ždrebad mogu da se zaštite i sa unapred pripremljenom plazmom. To je efikasan lek protiv rodokokusa i drugih bakterijskih infekcija. Svaka ergela bi trebalo da ima svoju zalihu plazme sa svog područja.
Na prvom mestu je odabir pastuva i kobila. Pojedinačni kvalitet je itekako važan, kao i adekvatno ukrštanje. Ono poboljšava genetiku, u smislu ispravljanja nedostataka jednog od roditelja, ukoliko ih ima. Stroga selekcija dovodi do toga da konji dobijaju na većoj brzini, izdržljivosti ili boljem eksterijeru.
Veliko iskustvo i stalno usavršavanje čine Aleksandra Gavrilovića, doktora veterinarske medicine, idealnim sagovornikom za ovu temu. On svoje znanje i iskustvo koristi kako bi unapredio odgoj na dvema ergelama. U pitanju su ergele “Surčin” i “Bečej”.
POČETAK
- Sa odgojem budućeg trkača počinje se još dok je on u stomaku – kaže Gavrilović. - Adekvatna ishrana majke u vreme graviditeta je itekako važna. Već tu počinje cela priča o odgoju, ne samo galopera, već svih konja. Kobila ne sme da bude predebela. Mora da se kreće i da ima dovoljno kalcijuma, fosfora i proteina, naročito poslednja tri meseca graviditeta. Po ždrebljenju, već od prvog dana počinje se sa navikavanjem ždrebeta na čoveka. To podrazumeva maženje svih delova njegovog tela, kako bi prihvatilo čoveka.
Prvih sedam dana života ždrebeta su od velike važnosti. U prvih 24 časa ždrebe mora da dobije serum protiv tetanusa, AD3E vitamin, oligovit i vitoligam. Pupak treba natapati jodom više puta dnevno, i to nekoliko dana.
- Potrebno je obratiti pažnju i na to da li ždrebe izbacuje feces i da li mokri – upozorava Gavrilović. – Kod muške ždrebadi su zatvori češći nego kod ženske; od blagog zatvora do nekih mnogo težih slučajeva. Preventivno se ždrebetu daje u usta dvadeset kubika parafinskog ulja, ali tek pošto je posisalo prvo mleko majke, kolostrum. Onda je potrebno ubaciti istu količinu parafina i u rektum. Prstima se izbaci sadržaj koji se stvarao u toku razvoja ždrebeta u kobili. Kod muške ždrebadi može da se dogodi i da ne mogu da mokre. Tada je potrebno pregledati penis, jer je čest slučaj da se omotač, prepucijum, slepi oko tela penisa. Nemokrenje se može tolerisati u prvih 24 časa, ali ako se to nastavi, potrebno je pozvati veterinara koji će rešiti problem, kako ne bi došlo do pucanja bešike i uginuća. Sedmog dana po rođenju treba potkožno ponoviti tretman sa oligovitom i vitoligama.
KONTROLA
Posle nedelju dana starosti, potrebno je prekontrolisati stavove nogu ždrebeta. Ovo je veoma važan deo odgoja, gde je potrebno napraviti procenu da li je ždrebe sposobno da ide u padok i da prati majku.
- Postoje razne varijacije pogrešnih stavova nogu – objašnjava Gavrilović. - Ako je sposobno, ždrebe ide u padok. U suprotnom, potrebno je sa potkivačem, koji je dobro upućen u rad sa ždrebadima, srediti kopita. Kod poremećaja, prvo obrezivanje kopita može uslediti već nakon petnaestak dana starosti. Pošto su kosti mlade i mekane, efekat obrezivanja na položaj nogu je veoma velik. U ovakvim slučajevima, praktikuje se da se ždrebe šeta po betonu od pet do petnaest minuta, u zavisnosti od poremećaja.
PADOCI
Po „nameštanju“ nogu, ždrebe može da izađe u padok sa majkom, koji ne sme biti prevelik. Posle dugo vremena provedenog u boksu, kobila je željna prostora. Preventivno joj je potrebno dati neko blago umirujuće sredstvo, ili je prvo samu pustiti da se istrči, pa tek onda pustiti i ždrebe sa njom.
- Kod starijih kobila preterano uzbuđivanje može da bude i opasno, jer može da pukne arterija u materici – upozorava Aleksandar Gavrilović. – Kada su mlade kobile u pitanju, nisu retki slučajevi da se majka zaigra i da nehotice udari svoje ždrebe pa i da ga ubogalji ili ubije. Kada se kobila i ždrebe naviknu na spoljašnjost, mogu se prebaciti u veći padok sa ostalim kobilama sa ždrebićima. Mora se voditi računa da u početku ne provode ceo dan napolju. U prvoj nedelji se počinje sa dva sata, pa se dužina boravka povećava. Potrebno je pratiti svako ždrebe kako se ponaša, da li se umara, ima li nekih problema u kretanju. Ako je ždrebe sasvim korektno, već nakon mesec dana je spremno da provodi čitav dan sa majkom u šetnji.
Pošto su na početku svog života ždrebad izuzetno osetljiva, treba da su što manje izložena ekstremnim temperaturama i direktnom suncu. Ni oštre zime i sneg im nisu baš po volji.
- Ukoliko su visoke temperature, ždrebad moraju da imaju hlad – ističe Gavrilović. - Ako je baš pretoplo, i bez hlada, onda je bolje puštati ih noću, a danju držati u štali, jer su ždrebad osetiljva i mogu čak i uginuti zbog toplotnog udara. Padoci koji se koriste za kobile sa potomcima treba da služe isključivo za njih. Ovo je itekako bitno, jer u izmetu starijih konja postoje bakterije na koje ždrebad nisu otporna i mogu vrlo lako uginuti. Nemaju adekvatan imuni odgovor, kao stariji konji koji na ove bakterije ne reaguju. Ukoliko je moguće potrebno je obezbediti padok sa što više trave, a što manje prašine.
IMUNIZACIJA
Ono što je najbolja i najsigurnija zaštita potomka je prvo mleko majke, koje ždrebe mora da posisa u prvih 24 časa, jer nakon 48 časova njegova creva neće moći da resorbuju anti-tela koja se nalaze u kolostrumu. Poželjno je da postoji na ergeli „banka“ kolostruma, ukoliko kobila nema dovoljno svog prvog mleka. Nakon te prirodne imunizacije, ždrebe ima zaštitu prva tri meseca od influence, tetanusa (od majke ili injekcijom) i herpesa. Ždrebad mogu da se zaštite i sa unapred pripremljenom plazmom. To je efikasan lek protiv rodokokusa i drugih bakterijskih infekcija. Svaka ergela bi trebalo da ima svoju zalihu plazme sa svog područja.